Marija Jurić Zagorka

Tajna Krvavog mosta

"Glas da pod Krvavim mostom leži mrtav čovjek otvarao je vrata purgerskih kuća, budio gospodu na Kaptolu i dopro čak u spavaće odaje gričkih plemkinja..." Tako počinje roman “Tajna krvavog mosta” koji je izlazio u svescima 1912. godine u Malim novinama. Uspjeh je bio takav da su vlasnici tiskare, ne pitajući Mariju Jurić Zagorku, objavili na kraju romana da je to tek uvod i da će se uskoro pojaviti nastavak. Neki taj roman smatraju prvim dijelom čuvenog ciklusa “Grička vještica”, dok je za mnoge on zasebno djelo.

1. roman ciklusa "Grička vještica"

Tajna krvavog mosta

Kamen na cesti

Kći Lotršćaka

Premda se Kamen na cesti znatno razlikuje od većine Zagorkinih romana, kako zbog realističkoga (socijalno-psihološkog) pristupa pripovijedanju, tako i zbog pesimističkog tona, ipak dovoljno toga dijeli s njezinim popularnim djelima. Riječ je o političkome naboju koji je zajednički svim njezinim tekstovima te je u prvom redu posredovan putem glavne junakinje, samosvjesne i samostalne žene, glasnogovornice feminističkih stavova. Mirjana se u tom smislu bitno ne razlikuje od Nere, Dorje, Ksenije ili Jadranke, koje, pak, nastanjuju utopijski svijet popularne romance u kojemu je sretan kraj zajamčen. Ipak, Kamen na cesti nije ženski roman u smislu trivijalnog i popularnog, već je ženski u smislu feminističkog romana. (pogovor: Maša Grdešić)

(pogovor napisala Maša Grdešić)

Kći Lotrščaka je ljubavno-povijesni roman s pričom o ljubavi između Manduše i Divljana. Kći Lotrščaka je posebno djelo i roman u kojem se na tako uspješan način spojila ljubavna priča dvoje mladih ljudi zajedno s legendama, koje su uvijek kružile o krajevima Zagreba i Turopolja. Osim ljubavne priče Zagorka je uključila i stare običaje kojima su se ljudi nekada bavili.
U autobiografskom romanu “Kamen na cesti” Marija Jurić Zagorka opisala je mnoge bolne epizode iz djetinjstva, prvenstveno se orijentirajući na svoj odnos s majkom. Njezina je majka, naime, bila uvjerena da joj kći stoji na strani oca koji se okolo “nateže s djevojčurama”. U stvarnosti, majka ju je željela otjerati od kuće.

Kći Lotršćaka; Kamen na cesti

U ovom romanu radnja se zbiva sredinom 18. stoljeća u Slavoniji. Glavna mjesta radnje su današnji Osijek (onda razjedinjen na dijelove: Tvrđava, Gornja varoš, Donja varoš), te dvorac Retfala, Valpovo i Našice, kao i okolna sela. Vrijeme je vladavine Marije Terezije, austrijske carice. Slavonijom haraju razbojničke bande, koje često zagorčavaju život cijelim selima, manjim gradovima, pa čak i plemićkim posjedima. Protiv njih, a naročito protiv bande lukavog, pohlepnog i okrutnog Stojana Varnice diže se relativno mala četa junaka. Njihov se vođa skriva u tajnosti, kako ga razbojnici ne bi po svojim uhodama otkrili i ubili. Zahvaljujući raznim maskama i pirotehničkim trikovima, on ostavlja velik strah na razbojnike, koji ga, kao uostalom i narod, smatra nekakvom natprirodnom pojavom, vitezom vilenjakom.

Vitez slavonske ravni

Jadranka

Sabrana djela

Trećim romanom, Kneginja iz Petrinjske ulice, Marija Jurić Zagorka okrenula se narativnoj razigranosti i nezavršenosti, ostvarivši prvi hrvatski kriminalistički feljtonski roman koji je ocijenjen kao »sinteza feljtonske beskonačnosti i kriminalističke logike« (S. Lasić).

Kriminalistički roman iz Zagrebačkog života

Kneginja iz Petrinjske Ulice

Grička vještica: Buntovnik na prijestolju

Grička vještica: Suparnica Marije Terezije

Proročanstvo na kamenitim vratima

Gordana

Pakao prijestolja

Veliki sud

Svojom tematikom roman “Jadranka” obuhvaća povijesno razdoblje Bachova apsolutizma u Hrvatskoj (1850-1859), sustava apsolutističke i centralističke politike Habsburške Monarhije. U povijesno-političkom kontekstu godine su to obilježene izrazitom germanizacijom kada su raspušteni Bansko vijeće i Hrvatski sabor te ukinuta županijska samouprava i kada se pojavila institucija žandarmerije kao jedan od glavnih nosilaca budućega nasilničkog režima. Zabranjena je upotreba hrvatske zastave, uvodi se njemački kao službeni jezik u urede i kao nastavni u škole. Naravno, u to je ukomponirana komplicirana ljubavna priča koja na kraju biva sretno razriješena, kao i temeljni zaplet romana, dok povijest otvoreno teče dalje. To je karakteristično složena ljubavna priča koja čitatelju intuitivno otkriva utopijski svijet popularne romance sa sretnim završetkom. Ljubav prema domovini i u ovom je Zagorkinom romanu jedan od glavnih motiva i pokretača događanja.

Povijesna i ljubavna priča o srednjovjekovnoj Hrvatskoj. Lijepa i odvažna žena biva neprestano razapinjana između svete dužnosti prema domovini i osobnih osjećaja te je tako upletena u spletke oko nasljeđa, nestanka kraljevske loze, stranih političkih interesa. Njezina se sudbina u Zagorkinoj romanesknoj obradi pretvara u zrcalo u kojemu se odražavaju običaji epohe, putovi povijesnih zbivanja, konfrontiraju želje i nade pobjednika i pobjeđenih. (Iz pogovora Branimira Donata)

Marija Jurić Zagorka

About

Books

Join the club